Podzemna utvrda Valscurigna (Škurinje)

Originalno ime	Valscurigna
Godina izgradnje	Između 1939. i 1942.
Država	Kraljevina Italija
Tip fortifikacije	Podzemna utvrda
Okružnica	15000
Stupanj završenosti	Podzemni dio betoniran, nadzemni položaji u razini iskopa

Opis fortifikacije

Utvrda Valscurigna trebala se sastojati od podzemnog skloništa i dva nadzemna položaja (bunkera). Utvrda je postavljena oko 600m od rapallske granice i trebala štititi cestu koja je prelazila preko granice prema jugoslavenskom dijelu Škurinja. Podzemno sklonište sastoji se od ulaznog bloka s prostorom za električni generator, skladište vode te za zahode te od veće prostorije za skladište municije i velike prostorije za posadu utvrde. Dva položaja vjerojatno su trebali biti betonski bunkeri naoružani mitraljezima. Od ulaznog bloka nadalje nalaze se dvije male niše za skladištenje municije te se hodnik zakreće prema zapadu, nekoliko metara prema zapadu nalazi se križanje između glavnog hodnika te hodnika do prvog položaja i prostorije za skladište municije, prostorija za skladište municije nalazi se sjeverno, a hodnik do položaja južno. Prostorija za skladište municije izgleda poput prostorije za posadu samo manjih dimenzija, zid koji je odvajao skladište i glavni hodnik bio je srušen zbog nekog razloga. Nekoliko metara dalje glavnim hodnikom nalazi se glavna prostorija za posadu duljine oko 20m i širine 3m. Dalje od prostorije za posadu hodnik zakreće prema jugu i nakon nekoliko metara nalazi se mala niša za skladištenje municije te je hodnik dalje zatrpan, to je hodnik koji bi vodio do drugog položaja. Diljem utvrde na brojnim mjestima po zidovima hodnika nalaze se male niše za petrolejske lampe i zrcala koja bi služila za osvjetljavanje utvrde u slučaju da je električni generator onesposobljen, petrojelske lampe su bile postavljene u niše s ravnim dnom, a zrcala u niše sa svim ravninama pod kutom.

Valscurigna je tipična utvrda tipa 15000 što se može prepoznati prema obliku i visini stropa prostorije za posadu te prema manjku čelika u unutrašnjosti utvrde. Kao i kod mnogih utvrda tipa 15000 u Rijeci samo je podzemni dio djelomično završen dok su nadzemni položaji ostali samo u razini iskopa. Podzemni dio je kompletno betorniran, no nije kompletno završen jer nisu postavljene cigle za termoizolaciju unutar prostorije za posadu utvrde. Radovi na utvrdi su vjerojatno krenuli 1939. godine nakon nastanka Okružnice 15000, a vjerojatno su usporeni 1941. godine nakon okupacije Kraljevine Jugoslavije zbog manjka potrebe za obranom rapallske granice koja više nije postojala, te su vjerojatno stali 1942. godine, no postoji mogućnost da su se dalje nastavili i sve do kapitulacije Kraljevine Italije 1943. godine.

Današnje stanje utvrde

Zbog radova na kružnom toku i cesti na Škurinjama ulaz te jedan od položaja utvrde su zatrpani i zakopani. Ulaz utvrde vjerojatno je zakopan ispod zgrade koja se nalazi u blizini, a zapadni položaj vjerojatno je bio odsječen cestom i tunel kompletno zakopan. Utvrda je danas prenamjenjena u sklonište. Unutrašnjost utvrde je u dosta dobrom stanju s manjom količinom smeća, no za razliku od drugih utvrda unutrašnjost je vrlo vlažna te se dosta vode slijeva sa stropova i tvori velike sige i blato na podu.